Preskoči na glavni sadržaj

CESTA DO PRAPATNICA BIT ĆE GOTOVO ZA OSAM MJESECI- VRIDIT ĆE ZLATA

Splitsko dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zajedno s vrgoračkim gradonačelnikom Rudolfom Grljušićem i ravnateljom ŽUC-a Petrom Škorićem otvorio je radove na rekonstrukciji jedne od najopasnijih prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, ŽC Vrgorac-Prapatnice u dužini od2,7 km. Ova cesta projekt je budućeg spajanja Vrgoračke i Imotske krajine, preko vrgoračkih sela Stilja, Poljica i Žlibine. Uska cesta s brojim zavojima i bez zaštitne ograde, izgrađena je 1968. god, a asfaltirana 1975.god i od tada na njoj nije napravljen ozbiljniji  zahvat. Zbog toga su se na njoj događale i brojne prometne nesreća, nažalost i s teškim posljedicama kao ona 2004.god. No, zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Vrgorcu i Županijskoj upravi za ceste krenulo se u ozbiljnu rekonstrukciju prometnice. Posao je na natječaju  dobila  imotsko-splitska tvrtka „Skladgradnja“.

- Prije tri godine Županijska uprava za ceste krenuo je u realizaciju ovog zahvata, kojim će se modernizirati dosad najlošija prometnica u okolici Vrgorca. Vrijednost radova je 7,1 milijun kuna s PDV-om, a rok završetka radova je osam mjeseci. Moram istaknuti kako nam je sigurnost putnika na našim cestama najvažnija, iako nam je Vlada svojim odlukama ove godine oduzela pet milijuna kuna, a sljedeće godine ostat ćemo bez deset milijuna kuna. To su velika sredstva za nas i veliki udara na kvalitetu održavanja i sigurnosti na županijskim cestama. No, nadamo se da će doći neka druga i bolja vremena-kazao je ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić.
Vrgorački gradonačelnik Rudolf Grljušić, zahvalio se u ime stanovnika brdsko-planinskih sela:Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca, Kozičkih Poljica i Žlibine na ovoj prometnici.
- Mislim da ne treba posebno isticati, što ovo znači za naša brdsko-planinska sela. Mi smo prostorno najveći grad u Županiji, gdje su nam neka sela od središta grada udaljena i više od30 km. Ovo je za nas i za njih uistinu veliki projekt, kojim će se puno dobiti na kvaliteti i sigurnosti povezivanja- istaknuo je Grljušić.
Ravnomjeran razvoj cijele županije moto je pod kojim radi župan Zlatko Ževrnja, i ovaj put se osvrnuo na to.

- Radimo  u Visu i Starom Gradu luke,a u Vrgorcu cestu cilj nam ravnomjeran razvoj Županije, posebno brigu vodimo o našim ruralnim krajevima i Dalmatinskoj zagori. No, bez pomoći Vlade i ministarstava, teško ćemo zaustaviti odumiranje tih krajeva, jer su praktički sva sredstva kod njih. U posljednjih nekoliko godina, nakon prolaska autoceste u poboljšavanje prometne infrastrukture na vrgoračkom području uložilo smo  više od 10 milijuna. Pomažemo i pomagat ćemo sve vrgoračke projekte, od izgradnje spojne ceste u poduzetničkoj zoni, pa  evo sad i pokretanja volonterskog centra za pomoć starim i nemoćnim osobama- naglasio je Ževrnja.
Brojni mještani Prapatnica i Stilja, okupili su se na otvaranja radova, mnogi kažu da su ovo čekali desetljećima.

- Vrijedit će ovo zlata, no da se barem napravila cesta prije 20 godina,  sigurno bih  manje ljudi odlazilo. Sad će bit bolje živjet na selu u Prapatnicama i Stiljima, nego u Vrgorcu. Puno  nam je falila dobra cesta- veli Rade Tolj

MATE PRIMORAC

Primjedbe

Objavi komentar

Autor bloga ni na koji način ne odgovara za komentare korisnika...

Popularni postovi s ovog bloga

Porijeklo Primoraca (analiza kroz povijest)

Tihaljina za vrijeme Turskog Carstva Do 1878. godine Tihaljina je ostala u sastavu Turskog Carstva, puna četiri stoljeća. Hercegovački je sandžak osnovan 1470. godine sa sjedištem u Foči. Tihaljina je pripadala nahiji Imota, koja je prvo pripadala Fočanskom kadiluku, pa Mostarskom kadiluku i od šezdesetih godina XVI. stoljeća Imotskom kadiluku koji su tvorile nahije: Imota, Duvno, Buško blato, Ljubuški, Posušje, Gorska župa(sa sjedištem u Vrgorcu), Fragustin(Gornje primorje) i Primorje (Donje primorje sa sjedištem u Makarskoj). Pred strahom od Turaka mnogi su kršćani bježali iz područja koja su Turci nastojali zauzeti. Prvi veliki progon katolika potječe iz vremena od 1516. do 1526. godine, rušene su crkve i samostani, proganjani katolički vjernici, kada je veliki broj katolika prešao na islam. U Tihaljini stoljećima je bilo skromno i siromašno. Budući da kršćani nisu smjeli graditi zidane kuće, niti ih pločom pokrivati, stanovali su u kolibama pravljenim od pruća i blat...
1 komentar
Pročitajte više

Najbolji hrvatski tamburaši - "Sve ću prodat sutra"

"Sve ću prodat sutra" S one strane šora, odmah iza pruge Stoji kuća stara, starija od tuge I koda vidim nekog, da mi maše s trijema Al znam tamo nikog, već odavno nema Svi mi kažu prodaj, znaš da trune samo Ako ti ne prodaš, srušit će se samo Pa možda i prodam, al ne istog trena Raspitat se moram, kakva je sad cijena ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana Kolko košta onaj miris loze pokraj trijema A koliko starost, kad uspomena nema Pošto li je podrum, i pijana jutra Nek mi neko izračuna, sve ću prodat sutra Nije srce krivo, što je zapamtilo Sve djetinjstvo moje, u toj se kući skrilo Ne smeta mu korov, ni trava visoka Već mu smeta što ga selo, gleda ispod oka Moram pitat selo, možda oni znaju Kakve li su cijene, tu u mome kraju Kolko vrijedi pod bagremom, starim, ladovina Dal je skuplje ako mi je to sve djedovina ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana...
Objavi komentar
Pročitajte više

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "...  Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a  2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je  uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...
1 komentar
Pročitajte više