Preskoči na glavni sadržaj

CESTA DO PRAPATNICA BIT ĆE GOTOVO ZA OSAM MJESECI- VRIDIT ĆE ZLATA

Splitsko dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zajedno s vrgoračkim gradonačelnikom Rudolfom Grljušićem i ravnateljom ŽUC-a Petrom Škorićem otvorio je radove na rekonstrukciji jedne od najopasnijih prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, ŽC Vrgorac-Prapatnice u dužini od2,7 km. Ova cesta projekt je budućeg spajanja Vrgoračke i Imotske krajine, preko vrgoračkih sela Stilja, Poljica i Žlibine. Uska cesta s brojim zavojima i bez zaštitne ograde, izgrađena je 1968. god, a asfaltirana 1975.god i od tada na njoj nije napravljen ozbiljniji  zahvat. Zbog toga su se na njoj događale i brojne prometne nesreća, nažalost i s teškim posljedicama kao ona 2004.god. No, zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Vrgorcu i Županijskoj upravi za ceste krenulo se u ozbiljnu rekonstrukciju prometnice. Posao je na natječaju  dobila  imotsko-splitska tvrtka „Skladgradnja“.

- Prije tri godine Županijska uprava za ceste krenuo je u realizaciju ovog zahvata, kojim će se modernizirati dosad najlošija prometnica u okolici Vrgorca. Vrijednost radova je 7,1 milijun kuna s PDV-om, a rok završetka radova je osam mjeseci. Moram istaknuti kako nam je sigurnost putnika na našim cestama najvažnija, iako nam je Vlada svojim odlukama ove godine oduzela pet milijuna kuna, a sljedeće godine ostat ćemo bez deset milijuna kuna. To su velika sredstva za nas i veliki udara na kvalitetu održavanja i sigurnosti na županijskim cestama. No, nadamo se da će doći neka druga i bolja vremena-kazao je ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić.
Vrgorački gradonačelnik Rudolf Grljušić, zahvalio se u ime stanovnika brdsko-planinskih sela:Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca, Kozičkih Poljica i Žlibine na ovoj prometnici.
- Mislim da ne treba posebno isticati, što ovo znači za naša brdsko-planinska sela. Mi smo prostorno najveći grad u Županiji, gdje su nam neka sela od središta grada udaljena i više od30 km. Ovo je za nas i za njih uistinu veliki projekt, kojim će se puno dobiti na kvaliteti i sigurnosti povezivanja- istaknuo je Grljušić.
Ravnomjeran razvoj cijele županije moto je pod kojim radi župan Zlatko Ževrnja, i ovaj put se osvrnuo na to.

- Radimo  u Visu i Starom Gradu luke,a u Vrgorcu cestu cilj nam ravnomjeran razvoj Županije, posebno brigu vodimo o našim ruralnim krajevima i Dalmatinskoj zagori. No, bez pomoći Vlade i ministarstava, teško ćemo zaustaviti odumiranje tih krajeva, jer su praktički sva sredstva kod njih. U posljednjih nekoliko godina, nakon prolaska autoceste u poboljšavanje prometne infrastrukture na vrgoračkom području uložilo smo  više od 10 milijuna. Pomažemo i pomagat ćemo sve vrgoračke projekte, od izgradnje spojne ceste u poduzetničkoj zoni, pa  evo sad i pokretanja volonterskog centra za pomoć starim i nemoćnim osobama- naglasio je Ževrnja.
Brojni mještani Prapatnica i Stilja, okupili su se na otvaranja radova, mnogi kažu da su ovo čekali desetljećima.

- Vrijedit će ovo zlata, no da se barem napravila cesta prije 20 godina,  sigurno bih  manje ljudi odlazilo. Sad će bit bolje živjet na selu u Prapatnicama i Stiljima, nego u Vrgorcu. Puno  nam je falila dobra cesta- veli Rade Tolj

MATE PRIMORAC

Primjedbe

Objavi komentar

Autor bloga ni na koji način ne odgovara za komentare korisnika...

Popularni postovi s ovog bloga

Porijeklo Primoraca (analiza kroz povijest)

Tihaljina za vrijeme Turskog Carstva Do 1878. godine Tihaljina je ostala u sastavu Turskog Carstva, puna četiri stoljeća. Hercegovački je sandžak osnovan 1470. godine sa sjedištem u Foči. Tihaljina je pripadala nahiji Imota, koja je prvo pripadala Fočanskom kadiluku, pa Mostarskom kadiluku i od šezdesetih godina XVI. stoljeća Imotskom kadiluku koji su tvorile nahije: Imota, Duvno, Buško blato, Ljubuški, Posušje, Gorska župa(sa sjedištem u Vrgorcu), Fragustin(Gornje primorje) i Primorje (Donje primorje sa sjedištem u Makarskoj). Pred strahom od Turaka mnogi su kršćani bježali iz područja koja su Turci nastojali zauzeti. Prvi veliki progon katolika potječe iz vremena od 1516. do 1526. godine, rušene su crkve i samostani, proganjani katolički vjernici, kada je veliki broj katolika prešao na islam. U Tihaljini stoljećima je bilo skromno i siromašno. Budući da kršćani nisu smjeli graditi zidane kuće, niti ih pločom pokrivati, stanovali su u kolibama pravljenim od pruća i blat...
1 komentar
Pročitajte više

PARTIZAN FRANJO GADŽE NAREDIO DA SE UBACE BOMBE U JAMU PUNU LJUDI KOD SELA KAŠČE – LJUBUŠKI

Tekst je u cijelosti prenesen sa  komunistickizlocini.net Kašče – Ljubuški Selo Kašče kod Ljubuškog Jama u Kašču – Ljubuški Naime, poznati hercegovački franjevac i pisac fra Janko Bubalo u svojoj knjizi Apokaliptični dani (Zagreb, Matica hrvatska, 1992., str. 197. – 198.) piše sljedeće: »…u selu Kašču šipovačke župe, u jednoj jami, našlo se petnaestak ljudi, koji su se – nevini i samo od straha – kraće ili dulje vremena sakrivali oko svojih kuća. Iako se svatko svakoga bojao, njih je zajednička nevolja ipak zbližavala i vezala, pa su se s vremenom svi našli u toj kraškoj jami ne znajući možda ni sami što su od toga očekivali. Međutim, svaki je kraj (kao i sada!) imao svojih izdajnika-doušnika, koji su – uza sav oprez – ipak doznali da se u toj jami netko sakriva. Hrana im je dostavljana na jedan upravo tajanstven način! Tako da – iako su im često zasjedali – nisu nikada uhvatili nekoga od dostavljača. Za hvatanje ili likvidiranje te skupine bio je zadužen zločinac...
Objavi komentar
Pročitajte više

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "...  Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a  2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je  uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...
1 komentar
Pročitajte više