Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2015

Hercegovina u strahu za djecu

Nakon što je otkriveno kako su Vlada Federacije i Federalno ministarstvo poljoprivrede na čijem čelu je bio  Jerko Ivanković  Lijanović od javnosti sakrili podatke o opasnoj zagađenosti tla na području Glamočkog i Duvanjskog polja te Kupresa javnost u Hercegovini je jako zabrinuta. Osim zagađenosti teškim metalima sumnja se i da je tlo radioaktivno. Ljudi brinu za zdravlje jer se strahuje da su opasni metali dospjeli u organizam stoke, jer se na tom području nalazi veliki broj farmi koje mlijekom i mesom opskrbljuju ogromni dio tržišta BiH, a posebno Hercegovine. S tih farmi mlijeko otkupljuju i neke od najvećih mljekara u BiH. Osim toga trava i sijeno s tih područja završavaju na mnogim farmama u Hercegovini, poput velike farme u Višićima kod Čapljine. Ljudi su zabrinuti i za svoju djecu jer ako su opasne stvari dospjele u prehrambeni lanac, prije svega su prisutne u mlijeku koje najviše konzumiraju djeca. Posebno brinu informacije kako prerađivači mlijeka ne rade kontrole na

CESTA DO PRAPATNICA BIT ĆE GOTOVO ZA OSAM MJESECI- VRIDIT ĆE ZLATA

Splitsko dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zajedno s vrgoračkim gradonačelnikom Rudolfom Grljušićem i ravnateljom ŽUC-a Petrom Škorićem otvorio je radove na rekonstrukciji jedne od najopasnijih prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, ŽC Vrgorac-Prapatnice u dužini od2,7 km. Ova cesta projekt je budućeg spajanja Vrgoračke i Imotske krajine, preko vrgoračkih sela Stilja, Poljica i Žlibine. Uska cesta s brojim zavojima i bez zaštitne ograde, izgrađena je 1968. god, a asfaltirana 1975.god i od tada na njoj nije napravljen ozbiljniji  zahvat. Zbog toga su se na njoj događale i brojne prometne nesreća, nažalost i s teškim posljedicama kao ona 2004.god. No, zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Vrgorcu i Županijskoj upravi za ceste krenulo se u ozbiljnu rekonstrukciju prometnice. Posao je na natječaju  dobila  imotsko-splitska tvrtka „Skladgradnja“. - Prije tri godine Županijska uprava za ceste krenuo je u realizaciju ovog zahvata, kojim će se m

ŽEVRNJA OTVARA RADOVE NA CESTI VRGORAC-PRAPATNICE

Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i vrgorački gradonačelnik Rudolf Grljušić u srijedu(danas) otvorit će radove u 11 sati na jednoj od najopasnijih prometnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ŽC Vrgorac-Prapatnice, na kojoj su se posljednjih desetljeća dogodile brojne nesreće, nažalost i sa smrtnim posljedicama. Ova cesta izgrađena je 1968. god, a od njezina asfaltiranja 1975. god nije napravljena ozbiljnija rekonstrukcija. No, zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Vrgorcu i Županijskoj upravi za ceste počelo se raditi na rješavanju tog problema. Inače, ovo je prva  dionica buduće  ceste koja bi trebala spajati Vrgoračku i Imotsku krajinu, vrijednost radova, na2,7 kmdugoj dionici je sedam milijuna kuna s PDV-om. Ovom projektu sigurno će se najviše obradovati stanovnici brdsko-planinskih sela: Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca, Kozičkih Poljica i Žl ibine. M.PRIMORAC

Vrgoračka zagora na rubu izumiranja: Nit’ se ko po selima ženi, niti ima dice za u školu

PUSTA MISTA, PRAZNE ŠKOLE Informacija kako samo 29 prvašića ove školske godine dolazi iz 25 vrgoračkih sela potaknula nas je da malo dublje “zagrebemo” u ovu priču, odnosno da upozorimo na katastrofalnu demografsku sliku u Vrgoračkoj krajini. Priča je ovo koja bi trebala zabrinuti sve, od lokalne, županijske, pa do državne razine. Državna vlast jednostavno mora početi raditi na pronatalitetnoj politici, jer u protivnom će nam sela u potpunosti izumrijeti, a posebno prostor Dalmatinske zagore, koji iz godine u godinu bilježi crne brojke što se tiče demografije. Po Novom Zelandu,Australiji... Tako smo došli do podatka da u pojedinim selima na području Vrgoračke krajine dijete nije rođeno godinama, a ta sela su prije četrdesetak, pedesetak godina brojila 700 stanovnika (Kozica) ili 500 stanovnika (Mijaca). Nažalost, u ova dva sela, pored Kozičkih Poljica, Dragljana, Vlake i Višnjice, dijete nije rođeno više od desetljeće i pol. Ostali su samo stari i nemoćni. Ako se nešto drastič