Preskoči na glavni sadržaj

Pogranična zona Ljubuškog i Vrgorca: Švercere 'napali' lokotom i kamerom?!

Više od mjesec dana trajalo je postavljanje novih rampi s lokotima i nadzornih kamera na privremene granične kontrolne točke u Kašču i Mijacima, na širem području Vrgorca. Sad je to sve više-manje u funkciji, stanovništvo uz granicu koje ima pogranične propusnice može u nadležnoj policijskoj postaji preuzeti ključeve za rampe, a dok na taj način prelaze granicu s BiH, snima ih kamera i dežurni policajci u postaji vide tko prolazi i s čime, piše Slobodna Dalmacija.U javnosti su ova dva mjesta prikazana kao "švercerske meke", no tajni izvidi koje je jedno vrijeme radio USKOK, kako doznajemo, nisu pokazali da "prava roba" ide ovim kanalima.

Malobrojni mještani koji su ostali živjeti u selima s obje strane granice rijetko će javno negodovati iz straha da ih nešto ne dočeka za nekoliko dana kada budu išli na njivu, po grožđe, luk, krumpir... No, u neformalnim razgovorima neće skrivati činjenicu da su prilično nezadovoljni novim načinom kontrole prometa i života u njihovu kraju. Pitaju se koja je svrha svega toga kad su policijske patrole i kontrole non-stop po selima.

Neslužbeno doznajemo kako je privremena granična kontrolna točka u Velikom Prologu izuzeta od vidljivog postavljanja kamere, a bolje upućeni u cijeli slučaju kažu kako je policija gotovo 24 sata na tom nekadašnjem prijelazu koji je zatvoren za promet, osim za potrebe nekoliko sretnika s propusnicom.
M. Primorac: Slobodna Dalmacija/sipovaca-portal.blogspot.com

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Porijeklo Primoraca (analiza kroz povijest)

Tihaljina za vrijeme Turskog Carstva Do 1878. godine Tihaljina je ostala u sastavu Turskog Carstva, puna četiri stoljeća. Hercegovački je sandžak osnovan 1470. godine sa sjedištem u Foči. Tihaljina je pripadala nahiji Imota, koja je prvo pripadala Fočanskom kadiluku, pa Mostarskom kadiluku i od šezdesetih godina XVI. stoljeća Imotskom kadiluku koji su tvorile nahije: Imota, Duvno, Buško blato, Ljubuški, Posušje, Gorska župa(sa sjedištem u Vrgorcu), Fragustin(Gornje primorje) i Primorje (Donje primorje sa sjedištem u Makarskoj). Pred strahom od Turaka mnogi su kršćani bježali iz područja koja su Turci nastojali zauzeti. Prvi veliki progon katolika potječe iz vremena od 1516. do 1526. godine, rušene su crkve i samostani, proganjani katolički vjernici, kada je veliki broj katolika prešao na islam. U Tihaljini stoljećima je bilo skromno i siromašno. Budući da kršćani nisu smjeli graditi zidane kuće, niti ih pločom pokrivati, stanovali su u kolibama pravljenim od pruća i blat...

Najbolji hrvatski tamburaši - "Sve ću prodat sutra"

"Sve ću prodat sutra" S one strane šora, odmah iza pruge Stoji kuća stara, starija od tuge I koda vidim nekog, da mi maše s trijema Al znam tamo nikog, već odavno nema Svi mi kažu prodaj, znaš da trune samo Ako ti ne prodaš, srušit će se samo Pa možda i prodam, al ne istog trena Raspitat se moram, kakva je sad cijena ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana Kolko košta onaj miris loze pokraj trijema A koliko starost, kad uspomena nema Pošto li je podrum, i pijana jutra Nek mi neko izračuna, sve ću prodat sutra Nije srce krivo, što je zapamtilo Sve djetinjstvo moje, u toj se kući skrilo Ne smeta mu korov, ni trava visoka Već mu smeta što ga selo, gleda ispod oka Moram pitat selo, možda oni znaju Kakve li su cijene, tu u mome kraju Kolko vrijedi pod bagremom, starim, ladovina Dal je skuplje ako mi je to sve djedovina ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana...

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "...  Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a  2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je  uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...