Preskoči na glavni sadržaj

GENETSKA ISTRAŽIVANJA POTVRDILA POSTOJANJE PRVE AFRIČKE MIGRACIJE ANATOMSKI MODERNOG ČOVJEKA KOJA SE DOGODILA PRIJE 120.000 GODINE

U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe suradnice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine. 


Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta. Dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala su postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike, (tzv. model iz Afrike, engl. Out of Africa - OoA): prvu prije 120.000 godina (xOoA) i drugu prije 75.000 godina (OoA). Rad u časopisu Nature objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijesti i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta.
Rezultati objavljeni u časopisu Nature po prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina. Da je ta migracija činjenica, koja je potvrđena i analizom genskog materijala, pokazuje podatak da današnja populacija Papue (Nova Gvineja) sadrži oko 2% genetičkog materijala, koji potječe iz perioda prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, a koja se dogodila prije 120.000 godina. Navedeni rezultati predstavljaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s Afričkog kontinenta čiji su tragovi pronađeni u genetičkom materijalu danas živućeg čovjeka na području današnje Indonezije. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima. S druge strane slijedeća migracija anatomski modernog čovjeka od prije 75.000 godina (OoA), najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu, gdje se anatomski moderni čovjek povremeno „miješao“ s Neandertalskom populacijom, da bi su daljim migracijama ka istoku dolazilo do kontakta i sa drugim starosjedilačkim populacijama poput Denisovske populaciju. To je uvjetovalo činjenicu da uz genetski materijal anatomski modernog čovjeka iz perioda xOoA, genom današnje populacije Papue sadrži i mješavinu genoma Neandertalca, ali i Denisovske populacije. Rezultati objavljeni u današnjem časopisu Nature, na tragu su nedavnih otkrića vezanih proučavanje skeletnih ostatke ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru (Denisovski čovjek), čiji genom između ostalog sadrži i mješavinu genetskog materijala anatomski modernog čovjeka. Denisovski čovjek se očito iako genetski različit od modernog čovjeka ipak križao s precima anatomski modernih ljudi.

Primjedbe

Objavi komentar

Autor bloga ni na koji način ne odgovara za komentare korisnika...

Popularni postovi s ovog bloga

Najbolji hrvatski tamburaši - "Sve ću prodat sutra"

"Sve ću prodat sutra" S one strane šora, odmah iza pruge Stoji kuća stara, starija od tuge I koda vidim nekog, da mi maše s trijema Al znam tamo nikog, već odavno nema Svi mi kažu prodaj, znaš da trune samo Ako ti ne prodaš, srušit će se samo Pa možda i prodam, al ne istog trena Raspitat se moram, kakva je sad cijena ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana Kolko košta onaj miris loze pokraj trijema A koliko starost, kad uspomena nema Pošto li je podrum, i pijana jutra Nek mi neko izračuna, sve ću prodat sutra Nije srce krivo, što je zapamtilo Sve djetinjstvo moje, u toj se kući skrilo Ne smeta mu korov, ni trava visoka Već mu smeta što ga selo, gleda ispod oka Moram pitat selo, možda oni znaju Kakve li su cijene, tu u mome kraju Kolko vrijedi pod bagremom, starim, ladovina Dal je skuplje ako mi je to sve djedovina ref. Moram vidit pošto li su snovi ovih dana Kolko vrijedi duša, kad je na njoj rana...
Objavi komentar
Pročitajte više

Najljepša ovoljetna priča dolazi iz Kašča: Upoznale brata nakon više od 80 godina

Selo Kašče kod Ljubuškog je 18. kolovoza 2023. godine ispisalo jednu od najljepših, ali i najtužnijih priča u povijesti ljubuškog kraja. Naime, to maleno i ljupko ljubuško selo i grob svoga oca Mije prvi put su posjetile dvije sestre iz Austalije, 88-godišnja Jill  i 87-godišnja Janice. Ondje su sudjelovale na obiteljskoj misi svoga 84-godišnjeg brata po ocu Milenka kojeg su upoznale šest dana ranije.  Dvije sestre i brat prvi put u životu su se vidjeli, 12. kolovoza, na svadbi Milenkove unuke u Kninu. Zanimljivo je da Jill i Janice do prije godinu i pol dana nisu uopće znale da imaju brata, a za oca su mislile da je umro još dok su one bile malene djevojčice. Glavni „krivac“ za ovu tužnu priču sa sretnim završetkom je njihov otac Mijo Primorac iz Kašča koji je rođen 1902., a preminuo 1976. godine. Mijo je živio u Kašču i kao mlad oženio se četiri godine mlađom sumještankom Matijom. Razmišljajući da će se obitelj s vremenom povećati i na svijet doći još nekoliko „gladnih usta“...
Objavi komentar
Pročitajte više

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "...  Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a  2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je  uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...
1 komentar
Pročitajte više