Hercegovina zemlja svjetlosti: “Ponediljak”- pazarni dan u Ljubuškom. Na razmeđu kraja 50-tih i početkom 60-tih ...

Na razmeđu kraja 50-tih i početkom 60-tih godina,ponedjeljkom na “pazaru” je bujao život, ostvarivana prodaja i kupovina. Prva asocijacija kada se pomene ponedjeljak,za ljubušake je pazarni dan.

Automobila nije bilo na raspolaganju, kao danas. Pored Starog Pazara bio je poseban prostor, na kome su se vezivala magarad, bilo onih koji su na njima dotjerali robu na Pazar, ili onih koji će kasnije nešto kupiti pa povesti kući. Parking za magarad. Nije se moglo ostati od revanja. Svaki vlasnik je po revanju poznavao svoje magare. Stari Pazar, preslatke karpuze, zelene sa tamnim šarama i crnim sitnim špicama, ili paradajiz i paprike. Interesantno, u ljetnom periodu, ponedjeljkom, za ručak je u svakoj kući bivao sataraš.Kupci su imali privilegiju da kupuju “zdrave” proizvode, jer nije bilo vještačkih đubriva

koji su uništili plodnu zemlju ljubuških polja.

Na “Pazar” su dolazili svakog ponedjeljka trgovci iz Dalmacije. S obzirom da nije bilo automobila, čudili bi se, kako su dopremali robu do Ljubuškog, idući pješice preko brda, planina, putevima ili prečicama.Bili su uočljivi svojom visinom ,svojom ikavicom, svojom pričljivošću.Trgovali su ribu, jegulju, maslinovo ulje, sturu,rogače, suhe smokve, bajame.. Prošlost bilježi da stotine konja, magaraca teladi nalazilo ponedjeljkom na stočnoj pijaci. Stočni izmet (galebina) se sakupljao, pohranjivao u skladište i na proljeće prodavao kao stajsko đubrivo za obradu bašča, njiva i oranica..

Izvor: Hercegovina zemlja svjetlosti

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Porijeklo Primoraca (analiza kroz povijest)

Tihaljina za vrijeme Turskog Carstva Do 1878. godine Tihaljina je ostala u sastavu Turskog Carstva, puna četiri stoljeća. Hercegovački je sandžak osnovan 1470. godine sa sjedištem u Foči. Tihaljina je pripadala nahiji Imota, koja je prvo pripadala Fočanskom kadiluku, pa Mostarskom kadiluku i od šezdesetih godina XVI. stoljeća Imotskom kadiluku koji su tvorile nahije: Imota, Duvno, Buško blato, Ljubuški, Posušje, Gorska župa(sa sjedištem u Vrgorcu), Fragustin(Gornje primorje) i Primorje (Donje primorje sa sjedištem u Makarskoj). Pred strahom od Turaka mnogi su kršćani bježali iz područja koja su Turci nastojali zauzeti. Prvi veliki progon katolika potječe iz vremena od 1516. do 1526. godine, rušene su crkve i samostani, proganjani katolički vjernici, kada je veliki broj katolika prešao na islam. U Tihaljini stoljećima je bilo skromno i siromašno. Budući da kršćani nisu smjeli graditi zidane kuće, niti ih pločom pokrivati, stanovali su u kolibama pravljenim od pruća i blat...

Pročitajte više

PARTIZAN FRANJO GADŽE NAREDIO DA SE UBACE BOMBE U JAMU PUNU LJUDI KOD SELA KAŠČE – LJUBUŠKI

Tekst je u cijelosti prenesen sa komunistickizlocini.net Kašče – Ljubuški Selo Kašče kod Ljubuškog Jama u Kašču – Ljubuški Naime, poznati hercegovački franjevac i pisac fra Janko Bubalo u svojoj knjizi Apokaliptični dani (Zagreb, Matica hrvatska, 1992., str. 197. – 198.) piše sljedeće: »…u selu Kašču šipovačke župe, u jednoj jami, našlo se petnaestak ljudi, koji su se – nevini i samo od straha – kraće ili dulje vremena sakrivali oko svojih kuća. Iako se svatko svakoga bojao, njih je zajednička nevolja ipak zbližavala i vezala, pa su se s vremenom svi našli u toj kraškoj jami ne znajući možda ni sami što su od toga očekivali. Međutim, svaki je kraj (kao i sada!) imao svojih izdajnika-doušnika, koji su – uza sav oprez – ipak doznali da se u toj jami netko sakriva. Hrana im je dostavljana na jedan upravo tajanstven način! Tako da – iako su im često zasjedali – nisu nikada uhvatili nekoga od dostavljača. Za hvatanje ili likvidiranje te skupine bio je zadužen zločinac...

Pročitajte više

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "... Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a 2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...

Pročitajte više

Pretraži ovaj blog