Vrlosinska gradina osmatračnica općine Ljubuški

Autor: Tekst i foto: Dušan Musa | LJ::portal

Prema podacima do kojih je došao dugogodišnjim radom na terenu mr. Radoslav Dodig došao je do podatka o približno 1.300 gomila i 47 gradina na području općine Ljubuški. Zahvaljujući mr. Dodigu te podatke trebao bi sadržavati novi prostorni plan općine Ljubuški.

Iako nije najveća, a posebice nalazima najbogatija gradina na Vrlosinu najvišem vrhu općine Ljubuški 954. metra iznad razine mora, sigurno je na najvišoj koti. Gradina se nalazi na jednom od brjegova ispod Vrlosina i jednostavno se kako kaže Damir Tolj mještanin Grede koja se nalazi s druge strane brda, jednostavno se zove Gomila. Iako ih narod obično poistovjećuje gradine i gomile nisu isto.

Gomile koje arheolozi obično nazivaju tumulima podizani su nad grobovima velikodostojnika, plemenskih vođa i slično u bakrenom dobu još prije četiri tisuće godina! Takav običaj se nastavio kroz brončano i željezno, a neki su s obzirom na vrijeme nastanka i značenje, spremni za gomile kazati da su to naše piramide. 
Gradine kao što sama riječ kaže, građene su s drugom svrhom. To su mali pretpovijesni gradovi. Služile su kao obrambeni bedemi, osmatračnice, obilježja područja, rodova, zajednica. Za razliku od gomila koje djeluju baš kao gomile nabacana kamena, gradine imaju svoju arhitekturu koju najbolje otkrivaju snimke iz zraka. Prof. dr. Đuro Basler  navodi da su „Gradine, bez izuzetka, položene na manjim uzvisinama koje se i kao samačka brda uzdižu iznad dolina, ili se kao izdanci jednom stranom drže brijega iz kojeg su izrasle, dok ostalim dijelovima strše prema dolini ili klancu“, „Prethistorijske gradine i njihova zaštita“ str. 87.

   Vrlosinska gradina strši prema prodolini u kojoj se danas nalazi seoce Kašče i granica između BiH i Hrvatske, a 'pokriva' dobar dio ne samo Ljubuškog polja nego kraja u cjelini. Uočljivi su potporni zidovi, dok skromni nalazi keramike upućuju da je prije svega služila kao osmatračnica. Ni nju devastacije nisu poštedjeli znatiželjnici, međutim za razliku od gradina na nižim kotama ne prijeti joj opasnost od bagera.

Zanimljivo je reći da gradine u BiH još nisu detaljno istražene, pa tako Đ. Basler u spomenutom radu navodi da su intenzivnija istraživanja rađena davno između 1890. – 1900. godine?! Što onda reći za vrlosinsku obraslu smrekom i šibljem, registrirati da postoji.

 D. Musa / Ljportal