Vrlosinska gradina osmatračnica općine Ljubuški

Autor: Tekst i foto: Dušan Musa | LJ::portal

Prema podacima do kojih je došao dugogodišnjim radom na terenu mr. Radoslav Dodig došao je do podatka o približno 1.300 gomila i 47 gradina na području općine Ljubuški. Zahvaljujući mr. Dodigu te podatke trebao bi sadržavati novi prostorni plan općine Ljubuški.

Iako nije najveća, a posebice nalazima najbogatija gradina na Vrlosinu najvišem vrhu općine Ljubuški 954. metra iznad razine mora, sigurno je na najvišoj koti. Gradina se nalazi na jednom od brjegova ispod Vrlosina i jednostavno se kako kaže Damir Tolj mještanin Grede koja se nalazi s druge strane brda, jednostavno se zove Gomila. Iako ih narod obično poistovjećuje gradine i gomile nisu isto.

Gomile koje arheolozi obično nazivaju tumulima podizani su nad grobovima velikodostojnika, plemenskih vođa i slično u bakrenom dobu još prije četiri tisuće godina! Takav običaj se nastavio kroz brončano i željezno, a neki su s obzirom na vrijeme nastanka i značenje, spremni za gomile kazati da su to naše piramide.
Gradine kao što sama riječ kaže, građene su s drugom svrhom. To su mali pretpovijesni gradovi. Služile su kao obrambeni bedemi, osmatračnice, obilježja područja, rodova, zajednica. Za razliku od gomila koje djeluju baš kao gomile nabacana kamena, gradine imaju svoju arhitekturu koju najbolje otkrivaju snimke iz zraka. Prof. dr. Đuro Basler navodi da su „Gradine, bez izuzetka, položene na manjim uzvisinama koje se i kao samačka brda uzdižu iznad dolina, ili se kao izdanci jednom stranom drže brijega iz kojeg su izrasle, dok ostalim dijelovima strše prema dolini ili klancu“, „Prethistorijske gradine i njihova zaštita“ str. 87.

Vrlosinska gradina strši prema prodolini u kojoj se danas nalazi seoce Kašče i granica između BiH i Hrvatske, a 'pokriva' dobar dio ne samo Ljubuškog polja nego kraja u cjelini. Uočljivi su potporni zidovi, dok skromni nalazi keramike upućuju da je prije svega služila kao osmatračnica. Ni nju devastacije nisu poštedjeli znatiželjnici, međutim za razliku od gradina na nižim kotama ne prijeti joj opasnost od bagera.

Zanimljivo je reći da gradine u BiH još nisu detaljno istražene, pa tako Đ. Basler u spomenutom radu navodi da su intenzivnija istraživanja rađena davno između 1890. – 1900. godine?! Što onda reći za vrlosinsku obraslu smrekom i šibljem, registrirati da postoji.

D. Musa / Ljportal

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Porijeklo Primoraca (analiza kroz povijest)

Tihaljina za vrijeme Turskog Carstva Do 1878. godine Tihaljina je ostala u sastavu Turskog Carstva, puna četiri stoljeća. Hercegovački je sandžak osnovan 1470. godine sa sjedištem u Foči. Tihaljina je pripadala nahiji Imota, koja je prvo pripadala Fočanskom kadiluku, pa Mostarskom kadiluku i od šezdesetih godina XVI. stoljeća Imotskom kadiluku koji su tvorile nahije: Imota, Duvno, Buško blato, Ljubuški, Posušje, Gorska župa(sa sjedištem u Vrgorcu), Fragustin(Gornje primorje) i Primorje (Donje primorje sa sjedištem u Makarskoj). Pred strahom od Turaka mnogi su kršćani bježali iz područja koja su Turci nastojali zauzeti. Prvi veliki progon katolika potječe iz vremena od 1516. do 1526. godine, rušene su crkve i samostani, proganjani katolički vjernici, kada je veliki broj katolika prešao na islam. U Tihaljini stoljećima je bilo skromno i siromašno. Budući da kršćani nisu smjeli graditi zidane kuće, niti ih pločom pokrivati, stanovali su u kolibama pravljenim od pruća i blat...

Pročitajte više

PARTIZAN FRANJO GADŽE NAREDIO DA SE UBACE BOMBE U JAMU PUNU LJUDI KOD SELA KAŠČE – LJUBUŠKI

Tekst je u cijelosti prenesen sa komunistickizlocini.net Kašče – Ljubuški Selo Kašče kod Ljubuškog Jama u Kašču – Ljubuški Naime, poznati hercegovački franjevac i pisac fra Janko Bubalo u svojoj knjizi Apokaliptični dani (Zagreb, Matica hrvatska, 1992., str. 197. – 198.) piše sljedeće: »…u selu Kašču šipovačke župe, u jednoj jami, našlo se petnaestak ljudi, koji su se – nevini i samo od straha – kraće ili dulje vremena sakrivali oko svojih kuća. Iako se svatko svakoga bojao, njih je zajednička nevolja ipak zbližavala i vezala, pa su se s vremenom svi našli u toj kraškoj jami ne znajući možda ni sami što su od toga očekivali. Međutim, svaki je kraj (kao i sada!) imao svojih izdajnika-doušnika, koji su – uza sav oprez – ipak doznali da se u toj jami netko sakriva. Hrana im je dostavljana na jedan upravo tajanstven način! Tako da – iako su im često zasjedali – nisu nikada uhvatili nekoga od dostavljača. Za hvatanje ili likvidiranje te skupine bio je zadužen zločinac...

Pročitajte više

OTIŠAO JE JOŠ JEDAN OD NAS: NEDILJKO NEDO VEGAR 1952 – 2014

U mro je pripadnik ratne 4. Gardijske brigade i bojne Zrinski Frankopan, Nediljko Vegar Da, otišao je još jedan od nas. Naš suborac, prijatelj, učitelj... Naš "rod" "... Bio je Nedo „rod“ svih branitelja i domoljuba. Takva nesebičnost i ljubav za Hrvatsku se rijetko viđa. Bio je naša moralna vertikala! Nadahnuće! Nediljko Vegar je za sudjelovanje u Domovinskom ratu dobio nekoliko odličja, među ostalima i Red Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost u borbi i višestruko ranjavanje, a 2005. godine umirovljen u činu pukovnika Hrvatske vojske. Nismo mi pred Nedom stajali u pozor zato što je on imao visoki časnički čin. Nedo je uostalom čin rijetko nosio na odori (a bio je vrhunski časnik i vojnik), nego jednostavno zato što je on bio NEDO VEGAR, sinonim žrtve i borbe za Hrvatsku! Njegovo ime i pojava je značila puno, puno više od bilo kojeg čina i funkcije. Čovjek koji je svojim životom svjedočio kako se voli svoja domovina. Cijeli njegov život je borb...

Pročitajte više

Pretraži ovaj blog